Velvičija (Welwitschia mirabilis) je prastara biljka koja danas raste na malom prostoru u pustinji uz obalu Atlantskog oceana u Namibiji i južnoj Angoli. Iako na prvi pogled tako ne izgleda – u pitanju je drvo. Cijelu biljku predstavlja vretenast korijen-stablo i 2 neprestano rastuća lista koja izgledaju kao dvije velike zavijene trake duge 2–4 metra, tako da velvičija podsjeća na gomilu smeća. U pitanju su klijavi listovi koji neprestano rastu, a na krajevima postupno odumiru i resaju se.
Vevičija je tijekom cijelog svog života (i u vrijeme plodnosti) u stadiju klijajuće biljke– što je u svijetu biljaka izuzetno. Velvičija je dvodomna biljka, te su za formiranje sjemena potrebne 2 biljke – ženska i muška. „Cvasti“ su u obliku šišarke (slično kao kod četinara ili cikasa) i nalaze se u pazuhu listova. Ženske cvasti se poslije sazrijevanja raspadaju i oslobađaju veliku količinu lakog, vjetrom nošenog sjemena. Pripadaju u filogenetski vrlo prastaru vrstu biljki – gnetofite (Gnetophyta) koji su najbliži srodnici s četinarima. U gnetofite spadaju 3 izgledom vrlo različita roda: lijane (Gnetum) – lijane s velikim jednostavnim listovima, metlina (Ephedra) – grmlje i sama velvičija.
Velvičija je dobila ime po austrijskom botaničaru Friedrichu Welwitschiju koji ju je pronašao 1860. godine. Velvičija se nalazi u grbu Namibije.
Velvičija se savršeno prilagodila ekstremnim pustinjskim uvjetima. Uopće nije ovisna o padalinama, dovoljne su joj magle koje dolaze s oceana. Ovo morate uzeti u obzir i prilikom njenog uzgoja. Glavni razlog neuspjeha prilikom uzgoja velvičije je suvišno zalijevanje i kojem slijedi truljenje biljke. Zato je sjeme potrebno sijati u šljunkasto-piješčani supstrat (s veličinom zrna 2–5 mm), jer se u njemu ne zadržava suvišna vlaga koja je jedina prepreka prilikom uzgoja. Velvičiju je potrebno zalijevati, bolje rečeno kvasiti vrlo pažljivo. Poslije zalijevanja sjeme proklija u razdoblju do tjedan dana. Biljku možete uzgajati i na dasci južno orijentiranog prozora. Prilikom uzgoja morate biti strpljivi – biljka raste vrlo sporo, u pitanju je pravi živi dinosaur. Ako joj osigurate dovoljno svijetla i suše – sigurno će živjeti duže od vas!
Printed from neznama adresa