Uzgajamo bukovaču (Pleurotus ostreatus)

Bukovača (Pleurotus ostreatus) je u posljednje vrijeme popularnija čak i od šampinjona. U odnosu na šampinjone bukovača ima i jednu veliku prednost – ne možete je zamijeniti s otrovnom zelenom pupavkom.

Bukovača je bogata vitaminima, aminokiselinama i mineralnim materijama koje štite ljudski organizam od djelovanja toksičnih (otrovnih) materija. Također pomaže pri smanjivanju razine kolesterola u krvi, a kao niskoenergetska hrana je pogodna i za redukcijske dijete. Pretpostavlja se da sadrži i materije koje imaju antikancerogeno djelovanje.

Upute za uzgoj bukovače (Pleurotus ostreatus)

Uzgoj bukovače se radi na 2 načina – mogu se uzgajati ili na slami u najlonskim vrećama, ili na drvenim oblicama.

Uzgoj na slami u najlonskim vrećama

Prvo pripremite slamu. Prije zasijavanja je potrebno napraviti sterilizaciju slame, kako bi se uništile bakterije, plijesan i ostale gljivice. Sterilizaciju možete napraviti na 2 načina:

1. slamu stavite u veću posudu (kotao, stari lonac), zalijte vodom i na temperaturi oko 100°C kuhajte 1 sat. Slamu ostavite da se ohladi na 20–25°C.
2. druga (i mnogo jednostavnija) mogućnost je slijedeća: slamu stavite u veliku posudu pa je zalijte provrelom vodom. Slama je pripremljena za zasijavanje kad se ohladi na 20–25°C. Samo zasijavanje supstrata (slame) radimo na način da u veliku vreću naizmjence redamo slamu i izdrobljeni micelij. Jedno pakiranje micelija je dovoljno za zasijavanje 15–20 kg vlažne slame, što odgovara najlonskoj vreći veličine oko 50×100 cm. Kad vreću napunite zatvorite je (zavežite). Uz pomoć skalpela ili noža na vreći napravite 3–5 cm velike proreze, oko 10 proreza na 1 vreći. Ako budete uzgajali bukovaču u sredini s niskom zračnom vlagom napravite manji broj proreza (kasnije u slučaju potrebe napravite više proreza). Poslije zasijavanja vreće smjestite u polusjenu (tako da na njih ne sije direktno sunce). Idealna temperatura za uzgoj bukovače je 15–25°C. Što je temperatura viša bukovača brže raste (na višoj temperaturi se međutim i brže iscrpe hranljive supstance iz slame). Zato je dobro temperaturu prilagoditi tome koliko bukovače trenutno trebate. Ako bukovača bude rodila više nego što ste u stanju trenutno upotrebljavati – prenesite je na hladnije mjesto. Ako vam je potrebno više bukovače – stavite je na toplije mjesto. Bukovača rađa 3–4 mjeseca poslije čega su hranljive materije u vreći iscrpljene i potrebno je pripremiti novu kulturu (što se može postići i zasijavanjem stare slame). Od jednog pakovanja možemo dobiti 2–4 kg bukovače.

Uzgoj na drvetu

U prirodi bukovača raste na drvetu lisnatog drveća. Zato je možete uzgajati i na drvenim oblicama dužine 30–80 cm. Možete upotrijebiti oblice svih vrsta lisnatog drveća (ne četinara!). Drvo ne bi trebalo biti starije više od pola godine od odsijecanja. Postoji mnogo mogućnosti zasijavanja oblica bukovačom. Bitno je da bukovača dođe direktno u kontakt sa drvetom kako bi hife bukovače mogle prorastati u drvo. Micelijem obrasle kolčiće kasnije zabodite do 1/3 u zemlju u vrt, na mjesto koje je u polusjeni. U slučaju suše prskajte ih vodom. Oblice rađaju 2–5 godina (ovisno o hranjivosti drveta).

Prodaja rasada bukovače