Avokado (botanički američka kruška – Persea americana) je tropsko drvo visoko 6–20 m. U prirodi raste na prostorima od Meksika do Brazila. Danas se uzgaja u cijelom tropskom i suptropskom pojasu.
Listovi su elipsastog oblika, na kraju su špičasti, kožasti su, sjajni, svijetlozelene do tamnozelene boje, na donjoj strani su sivi. Izgledom podsjećaju na list naranče.
Avokado cvijeta u velikim cvjetovima koji sadrže 100–300 cvjetova, ali do oprašivanja dolazi samo u oko 0,1% slučajeva. Glavni uzrok toga leži u činjenici što je tijekom prvog dana cvjetanja zreo samo tučak, zatim što su prašnici još nerazvijeni. Cvijet se poslije na jedan dan zatvara. Slijedećeg dana, kada se cvijet ponovno otvori, prašnici su već zreli, ali je tučak već uvenuo. Osim toga se cvjetovi sa zrelim prašnicima u odnosu na cvjetove sa zrelim tučcima otvaraju u različito doba dana.
Plod je jajasta ili kruškasta bobica. Vrste prema plodovima dijelimo u tri zemljopisne grupe:
Danas postoje i vrste koje su nastale križanjem vrsti dvaju grupa (najčešće gvatemalske i meksičke). Za nas su značajne samo vrste meksičke grupe. Zbog složenog cvjetanja plodovi se ne formiraju, ali je u pitanju vrsta zahvalna za držanje u interijeru prije svega radi svojih atraktivnih listova. Iz sjemena cvjetaju tek kao 6–8-godišnje. Avokado zahtjeva difuzno svijetlo. Možete ga uzgajati u stanu, uredu ili u stakleniku. Preko ljeta ga možete iznijeti na balkon ili u vrt.
Što se zemljišta tiče, avokado nije zahtjevan. Dovoljna mu je laka, blago kisela zemlja koja se obično koristi u vrtlarstvu. Tijekom cijele godine zahtjeva vlažnu, ali ne previše zalijevanu zemlju. Ako mu nedostaje vlaga može mu otpasti lišće. Odgovara mu povremeno prskanje raspršenom vodom.
Avokado se najjednostavnije razmnožava iz sjemena. Reznicama se mogu razmnožavati samo neke od vrsti.
Sjemenke je potrebno do pola namočiti u vodu, tupim krajem dolje. Natapajte ih dok vam ne počnu klijati. (Preporučujemo vam da ih ne natapate duže od 3 mjeseca kako vam ne bi trunule. Ako do tri mjeseca ne počnu klijati, zasadite ih. Uglavnom ubrzo poslije sađenja počinju s klijanjem i rastom.)
Sjemenku zasadite do 3/4 tupim krajem dolje. Kao dobro se pokazalo saditi ih po jednu u veću posudu koju prekrijemo staklenom pločom. Na ovaj način se u posudi održava vlažna sredina koja ubrzava klijanje. Izaberite lak supstrat (zemlju) koji dobro propušta zrak, kako bi višak vode mogao odmah otječi. Staklenu ploču skidamo svaki dan na 30 minuta da ne dođe do truljenja sjemenke.
Sjeme najbrže klija ako je cijeli dan na toplom mjestu. Idealna temperatura je iznad 25 °C. Poslije izbijanja prvih listova avokadu je dovoljna sobna temperatura.
Visoku temperaturu ćete najlakše održati ako teglicu stavite iznad toplog radijatora. Zato je najpovoljnije saditi svježe sjemenke – tijekom zime dok je sezone grijanja.
Avokado raste u našim uvjetima dosta brzo. Krošnjasto drvo visine oko 1 m će vam izrasti za otprilike 2 godine.
Plodove avokada ćete vrlo teško odgajiti u našim uvjetima, ali danas nije problem nabaviti ih u trgovinama. Nažalost, vjerojatno nećete uspjeti da odnjegujete biljku iz sjemenke plodova kupljenih u trgovinama (malokad imaju sposobnost klijanja, jer su plodovi bili ubrani još kao nezreli).
Avokado je najhranjivije voće na svijetu. Njegova energetska vrijednost iznosi 840 kJ na 100 g mesnatog dijela (radi usporedbe: banane 355 kJ, mango 215, papaja 180, paradajz 90, krastavac samo 0,64). Sadrži 5–32% masnoće koja se lako utrljava u kožu i predstavlja bitan sastojak u kozmetici. U odnosu na kemijski sastav avokado nije voće u pravom smislu riječi, bez obzira na to što ga u voće ubrajamo.
Najčešće se konzumira u sirovom stanju. Presiječe se, pošprica se limunom, posoli ili začini i jede se žličicom. U slijedećem broju ćete naći i nekoliko jednostavnih recepata za jela od avokada.
Printed from neznama adresa